 |
 |
 |
Crkva sv Šime u Zadru
Josip Franc, dipl.ing
... Svetište crkve posjeduje značajke elegantnog klasicizirajućeg baroknog stila i sagrađeno je na mjestu porušene apside kao kapela za čuvanje svečeve relikvije ...
Rano kršćanska crkva sv. Stjepana promijenila je svog titulara tek 1632. god. Otkada se u njoj čuvaju moći sv. Šime. Izvorno je već u V. st. sagrađena kao trobrodna bazilika s polukružnim svetištem na istočnoj strani.
Unutrašnjost je u tri broda podijeljena s osam pari stupova međusobno spojenih polukružnim lukovima, od kojih su oni na sjevernoj strani preupotrebljeni s nekog rimskog spomenika. Na južnom zidu sačuvan je i nedavno prezentiran niz od sedam izvornih bifora.
Crkva je već od srednjeg vijeka u više navrata pregrađivana, a vidljivo je zamašno preoblikovanje sjevernog zida s portalom i tri prozora gotičkog stila iz druge polovice
XIV. st. Istodobno su nedavno otkriveni ostaci fresaka na unutarnjem licu ovog zida pripisani slikaru Antoniju Venezianu. 
Pročelje crkve svoj današnji izgled steklo je kroz XVI. st. kada su podignuta sva tri portala i baroknim preoblikovanjem zabata. U luneti lijepo oblikovana glavnog portala nalazi se kip Bogorodice s malim Isusom u krilu, vrijedan rad nekog mletačkog manirističkog kipara.
Svetište crkve posjeduje značajke elegantnog klasicizirajućeg baroknog stila i sagrađeno je na mjestu porušene apside kao kapela za čuvanje svečeve relikvije.
Zvonik je uz sjevernu stranu svetišta crkve sagrađen u jednostavnim baroknim oblicima 1707. godine.
Na bočnim, mahom baroknim, mramornim oltarima nalaze se oltarne pale s prikazima sv. Lucije, sv. Stjepana, sv. Jerolima, vrijedni radovi mletačkog seicenta. Na začeljnim zidovima bočnih brodova nalaze se u oltarima mramorna i pozlaćena ikona Bogorodice iz XIII. stoljeća na sjevernoj i pozlaćeni okov Varoške Gospe iz XV. i XVII. st. na južnoj strani.
Vrijedan pažnje je romaničko-bizantski mramorni reljef s prikazom Rođenja Kristovog. U svetištu su monumentalne slike s prikazima iz života sv. Šime i njegovih čuda, rad slikara G. B. Pitterija.
Posebnu pažnju zaokuplja čuvena srebrna i pozlaćena škrinja u kojoj je pohranjena svečeva relikvija, tj. njegovo očuvano tijelo. Izradu škrinje je milanskom zlataru Franciscu sačuvanim ugovorom iz 1377. godine povjerila hrvatsko – ugarska kraljica Elizabeta, kći bosanskog bana Stjepana Kotromanića i žena kralja Ludovika Velikog Anžuvinca. .
 |
 |
 |
 |
 |
 |
 |
© Gafos d.o.o. - Sva prava pridržana
Zadnja promjena: 14/05/10 01:00