Akustika - Elektro - Akustika u sakralnom prostoru

Ante Jergović, dipl. ing. ovlašteni projektant
vlasnik firme Elektro – Akustika d. o. o. Zagreb
specijalizirane za projektiranje razglasnih sustava
i prostorne akustike u sakralnim prostorima

AKUSTIKA I ELEKTRO – AKUSTIKA su dva pojma koja se vrlo često poimlju kao jedan. Kada se spominje AKUSTIKA ljudi uglavnom pomisle na mikrofon, zvučnik, pojačalo, tj. razglasni sustav, odnosno ELEKTRO – AKUSTIKU.

Prostorna akustika, tj. ARHITEKTONSKA AKUSTIKA, disciplina je sama za sebe i kao takva vrlo važna za obavljanje liturgije u sakralnom prostoru.

Zadatak je dobro projektirane i izvedene arhitektonske akustike da u prostorijama stvori uvjete za "dobro i ugodno slušanje". Dobra akustika se postiže zadovolje li se uvjeti:

  1. u prostoriji ne smije biti buke, ni unutarnje ni one koja dolazi izvana;
  2. zvuk u prostoriji mora biti dovoljno glasan na svim mjestima;
  3. u prostoriji ne smije biti jeke ili flater – jeke, ni na mjestu gdje su sjedala ni na mjestu gdje je postavljen mikrofon
  4. glasnoća zvuka mora biti približno svugdje jednaka, što znači da na mjestima udaljenijim od izvora zvuka treba izravnom zvuku dodati onaj reflektiran od prikladno postavljenih ploha u prostoriji.
  5. u prostoriji ne smiju nastati neželjene rezonancije;
  6. odjek mora biti dovoljno malen da bi se izbjegla preklapanja uzastopnih zvukova (slogova i tonova) u govoru i muzici. Prostorija ipak treba biti dovoljno “živa” na svim frekvencijama, kako bi slušanje govora i glazbe bilo popraćeno ugodnim osjećajem. Pri tome direktan zvuk mora biti u stanovitom odnosu prema reflektiranome.

Primjenimo li uvjete dobre akustike na crkvu – građevinu:

  • ad 1)
    nameće nam se pitanje lociranja crkve – građevine u urbanoj sredini. Smještaj sakralnog objekta uz bučne prometnice, tramvajske pruge, glavna raskrižja, željezničke stanice, aerodrome i sl.,/ tj. pogrešan izbor lokacije/, u kasnijoj fazi znači velike napore u projektiranju, odnosno skupim građevinskim zahvati-ma kako bi zahtjev bio zadovoljen.
  • ad 2)
    s posebnom se pažnjom možemo osvrnuti na točku šest koja govori o pomalo kontradiktornim zahtjevima. Naime karakteristike koje čine crkvu – građevinu dobrom za razumljivost “službe Božje riječi”, tj. govora, u isto je vrijeme čine lošom za “glazbu u bogoslužju” i obratno.

Tako npr. za dobru razumljivost govora, vrijeme odjeka i volumen crkve – građevine moraju biti mali, dok se za glazbu u bogoslužju, traži veće vrijeme odjeka pa samim time i veći volumen.

Iz navedenog razabiremo da na dobru akustiku crkve – građevine utječe u osnovi

  • volumen
  • oblik
  • vrijeme odjeka

Ovo nas upućuje na potrebu uključivanja akustičara već u fazi idejnog projekta, a nadasve u fazama glavnog projekta i unutarnjeg uređenja crkve građevine.

Nažalost, praksa pokazuje sasvim suprotno, a loša akustičnost novosagrađenih objekata kao i obnovljenih je očita. Arhitekti najčešće doživljavaju svoj posao u prvom redu kao priliku da pokažu svoj umjetnički talent i smisao za umjetničko oblikovanje. To ih neminovno odvede u nesrazmjer između forme i funkcije bogoslužnog prostora. Oni sakralni prostor vide kao umjetničku skulpturu, odnosno sliku, a ne kao primjenjenu umjetnost, prostor u službi bogoslužja odnosno kao prostor koji mora ispunjavati uvjete za ostvarivanje svih liturgijskih potreba pa tako i vrlo važnih "službe riječi" (razumljivost izgovorene riječi) odnosno "glazbe u bogoslužju" (ugodno slušanje pjevanja i pratnje orgulja).

UTVRĐIVANJE KRITERIJA ARHITEKTONSKE AKUSTIKE CRKVE – GRAĐEVINE

U prvoj fazi, tj. prije izrade idejnog projekta važno je definirati kriterije akustike crkve s odgovornim osobama arhitektom, župnikom, orguljašem odnosno dirigentom, pa čak i s članovima župnoga vijeća.

Čemu dati prednost: prirodnom rasprostiranju glazbe u bogoslužju ili službi riječi Božje, temeljne su zadaće pri određivanju kriterija akustike.

Postoji li jaka želja za tradicionalnom glazbom u bogoslužju, velikim pravim crkvenim orguljama s cijevima te akademskim zborom, bogoslužni prostor treba akustički projektirati po kriterijima sličnim kriterijima za koncertne dvorane.

Nasuprot navedenom konceptu, može se odabrati, s današnjom tehnologijom ostvariv koncept, po kojem razglasni sustav u isto vrijeme daje dovoljnu glasnoću i razumljivost govora kao i kvalitetno pojačavanje glazbe (pjevanja i orgulja). Potrebno vrijeme odjeka za glazbu moguće je ostvariti kvalitetnim uređajima za umjetnu jeku i elektronskim orguljama.

Sjetimo li se prvog zahtjeva za dobru akustiku dolazimo i do postavljanja kriterija akustike vezane s bukom. Radi se o kontroli buke koja dolazi od izvora unutar sakralnog prostora (klima uređaji, grijanje, rasvjete pomoćnih prostora itd., te iz vanjskog svijeta (ulice, prometnice, igrališta itd. )

Problem buke koji dolazi iz izvora unutar sakralnog objekta, u prvom redu rješavamo postavljanjem kriterija za dozvoljenu bučnost ugrađivanih uređaja, odnosno način i mjesto njihove ugradnje.

Što se tiče buke koja dolazi izvana, najjednostavniji način je odabiranje lokacije koja je pošteđena buke/mirni predjeli grada – mjesta. Ako to nije izvedivo neophodno je odrediti kriterije za dopuštene razine buke u određenim prostorijama, koji se moraju poštivati tijekom projektiranja. Projektom se moraju iznaći rješenja kojima će ti kriteriji biti ispunjeni.

VOLUMEN

Kako odrediti optimalni volumen s obzirom na dobru akustiku? Kao što sam već napomenuo, vrijeme odjeka izravno ovisi o volumenu. Volumen se određuje odnosom m3/vjerniku. Ovaj odnos je vrlo važan jer u crkvama s relativno velikim vremenom odjeka ("živim prostorima") vjernici predstavljaju najveći iznos apsorpcije zvuka, a vrijeme odjeka, kao što znamo ovisi o volumenu i ukupnoj apsorpciji.

UOBIČAJENI OBLICI

Uz volumen i vrijeme odjeka, odabir pravog oblika crkve kao bogoslužnog prostora veoma je važan preduvjet dobre akustike. Odabirom pak neprikladnog oblika (kružni, elipsa, kocka, i sl.) mogu nastati u završnim fazama jako veliki akustički nedostaci, koje je kasnije jako skupo, a vrlo često i nemoguće potpuno otkloniti.

ZAVRŠNA OBRADA – NAMJEŠTAJ

Gledano akustički, na isti način kao i forme tako i materijali završne obrade i klupe, te svi elementi interijera moraju biti u službi funkcije bogoslušnog prostora. Danas imamo na raspolaganju više nego ikada raznih vrsta materijala koji mogu biti upotrebljeni pri izradi interijera. Jednom odabrani i ugrađeni postaju čimbenici akustičnosti crkve. Svi materijali u prostoru uključujući i namještaj, slike, skulpture itd. su akustični materijali sa svojim karakterističnim svojstvima, bez obzira bili oni reflektori, difuzori ili upojnici. Neki se ponašaju kao reflektori na jednim frekvencijama, a kao upojnici zvuka na drugima.

Tretman pojedinih zidova akustičnim upojnicima u crkvama se ne koristi samo za ispravno uravnoteženje vremena odjeka, već i za ublažavanje jeke, flater jeke i sl. Problem refleksionih površina može biti vrlo ozbiljan kada je izvor zvuka zvučnik, od kojeg refleksija dolazi na mikrofon i time prouzrokuje mikrofoniju.

ZAKLJUČAK

Dobrom suradnjom akustičara i arhitekta od samog početka projektiranja pa do kraja izvedbe crkve kao bogoslužnog prostora, vrlo je teško razlučiti što je izvedeno zbog dobre akustike, a što zbog izgleda interijera. Dakle moguće je ostvariti i vizualni i funkcionalni zahtjev.

Akustika - Elektro - Akustika u sakralnom prostoru

© Gafos d.o.o. - Sva prava pridržana
Zadnja promjena: 14/05/10 01:00