Inicijativa očuvanja sakralne baštine u Podunavlju

Inicijativa očuvanja sakralne baštine u Podunavlju

Josip Franc, dipl.ing

... Pregledom i snimanjem crkava Podunavlja, koje je bilo pod okupacijom, ustanovljeno je, da je u gotovo svim crkvama oštećen, devastiran ili uništen i crkveni inventar. U mnogim crkvama su uništeni ili oštećeni oltari, orgulje, zvona i drugi inventar ...

Crkve su Podunavlja, kao nepokretni spomenici kulture, posebna cjelina sakralne graditeljske baštine. Snimanjem postojećeg stanja crkava i crkvenih objekata u Podunavlju, tijekom 1998. do 2004. godine, autor je došao do dragocjenih podataka o zatečenom stanju velikog broja crkava i crkvenih građevina.

Mnoge su crkve i crkvene građevine oštećene izravnim i neizravnim ratnim djelovanjima tijekom Domovinskog rata. Izravne su štete nastale ratnim razaranjem i devastacijom vitalnih građevinskih dijelova i inventara, a neizravne štete potječu od prodora oborinske vode, podzemne i kapilarne vlage, djelovanja smrzavice i devastacije.

Karakteristična su oštećenja, nosivih zidanih struktura nastala: ratnim djelovanjima, utjecajima kapilarne vlage, oborinske vlage i smrzavice te nejednolikog slijegavanja zidova. Oštećenja tavanskih i krovnih konstrukcija su nastala: ratnim izravnim i neizravnim djelovanjima, prodorima oborinskih voda, utjecaja crvotočine i procesa truljenja drvene građe. Primijećena su također oštećenja od nepredviđenih statičkih utjecaja, oštećenja lukova od horizontalnih pomaka zidova i stupova, te oštećenja zbog nepravilne izvedbe i nepravilnog izbora materijala.

Pregledom i snimanjem crkava Podunavlja, koje je bilo pod okupacijom, ustanovljeno je, da je u gotovo svim crkvama oštećen, devastiran ili uništen i crkveni inventar. U mnogim su crkvama uništeni ili oštećeni oltari, orgulje, zvona i drugi inventar. Veliki je broj pokretnih dobara i umjetničkih predmeta tijekom rata i “mirne integracije” uništen i otuđen. Vijek je trajanja smanjen na većini ovih građevina i zbog izostanka redovitog održavanja, a posebno u onim župama koje su bile okupirane tijekom navedenog razdoblja. Neredovito održavanje crkava u posljednje vrijeme je uslijedilo i zbog osiromašenja mnogih župa, a često i zbog nestručnog pristupa.

Crkve je kao sakralnu i kulturnu baštinu neophodno zaštititi od daljnjeg propadanja, te tako produljiti njihov vijek trajanja, a koji je drastično smanjen na velikom broju objekata. Neophodno je stoga izvršiti detaljne analize, ispitivanja svake pojedine građevine i odrediti optimalne načine; obnove, zaštite i revitalizacije.

Autor se zauzima i pomoću časopisa “Bilten izgradnje i obnove crkava“, kao glavni urednik, da se znanstveni i stručni pristup cjelovite zaštite i očuvanja sakralne baštine podigne na višu razinu. Informacije se o stanju snimljenih i pregledanih crkava Podunavlja mogu dobiti kod autora.

Zidane strukture crkava i karakteristična oštećenja

Temeljne su trake i vanjski zidovi različite debljine i kvalitete. Dimenzije vanjskih zidova i stupova su različite, ovisno o statičkom sustavu, rasponu lađe, visini zidova lađe i kvaliteti gradiva.

Zidovi su crkava u većini slučajeva izvedeni od pune pečene opeke, starog formata u vapnenom mortu. Pojedine crkve imaju temelje i podnožne zidove od opeke u kombinaciji s lomljenim kamenom i betonom. Zidane nosive strukture (stupovi, zidovi, temelji, svodovi i lukovi) su na mnogim crkvama znatno oštećene ili gotovo u potpunosti dotrajale.

Ratnim razaranjima i izravnim pogocima, te devastacijom bila je izložena većina crkava u Podunavlju. Velike su štete nastale djelovanjem kapilarne vlage i smrzavice. Naime, veliki broj crkava u Podunavlju ne posjeduje horizontalnu hidroizolaciju.

Oštećenja temelja i zidova nastala su, djelovanjem i oborinske vode, koja često nije pravilno odvedena od građevine ili je sustav za odvodnju krovova oštećen. Oborinska voda, koja se nekontrolirano slijevala niz zidove i ulazila u strukturu zidova i temelja je dovela, djelovanjem smrzavice, do njihovih velikih oštećenja i razaranja.

Navedenim je utjecajima došlo do smanjene otpornosti morta, opeke i ziđa. Do nedozvoljenih niskih vrijednosti čvrstoće ziđa je došlo na velikom broju crkava u zoni terena, dugotrajnim djelovanjem kapilarne vlage. Oštećenja su registrirana i na nosivim drvenim konstrukcijama krovišta mnogih crkava.

Zaključak

Crkve je, kao nepokretna kulturna dobra neophodno zaštititi od daljnjeg propadanja, te tako produljiti vijek njihovog trajanja koji je zbog navedenih razloga, u posljednje vrijeme drastično smanjen. Osnovni su uzroci takvog stanja posljedica djelovanja navedenih utjecaja, kao i izostanak redovitog održavanja, tijekom navedenog razdoblja.

Za dobivanje uvida u postojeće stanje pojedinih crkvenih građevina neophodno je izvršiti sljedeće:

ispitivanje kvalitete kemijskih i mehaničko - fizičkih svojstava gradiva,
cjelovito istraživanje, saniranje i zaštita, zidanih struktura, od djelovanja kapilarne vlage i mraza,
istraživanje, saniranje i zaštita građevina od djelovanja podzemnih voda,
istraživanje, saniranje i zaštita građevina od djelovanja oborinskih voda,
istraživanje i davanje optimalnih rješenja obnove i zaštite sakralne baštine

Za procjenu i dobivanje uvida u kvalitetu i stupanj stabilnosti i sigurnosti pojedinih nosivih struktura i crkava u cjelini, neophodno je izvršiti:

istražne geotehničke radove
stručne preglede i snimanja svih oštećenja nosivih struktura, crkava i crkvenih građevina
analize statičke i potresne otpornosti nosivih struktura i građevina u cjelini
ispitivanje kvalitete ugrađenih materijala u pojedine konstruktivne elemente,
istraživanje dotrajalih i nedopušteno oštećenih dijelova nosivih i drugih struktura,
istraživanje dotrajalih i nedopušteno oštećenih dijelova i građevina u cjelini, te njihov utjecaj na susjedne objekte.

Za dobivanje uvida u stanje zaštićenih crkava i crkvenih građevina, te crkvenog inventara, treba nastaviti sve potrebne radnje na:

istraživanju i proučavanju,
dokumentiranju,
zaštiti i revitalizaciji

I na kraju treba zaključiti, da sve navedene radnje, u svezi s cjelovitom zaštitom sakralne baštine, nije moguće u mnogim našim župama provoditi. Osnovni razlozi su u mnogim župama: nedostatak financijskih sredstava, nedostatak kvalificiranih stručnjaka i nedostatna briga župa, biskupije i resornih ministarstava.

U svjetlu ovih razmatranja sve biskupije u suradnji s državom bi hitno trebale učiniti sljedeće:

izraditi popise i inventare kulturnih dobara, u skladu sa sustavom koji ispunjava jedinstvene i najmodernije zahtjeve, a koja se nalaze u njihovu vlasništvu. Inventarizacija kulturnih dobara predstavlja nezaobilaznu znanstvenu osnovu za svaku učinkovitu djelatnost na području zaštite i njege sakralne baštine.
biskupije bi morale zaposliti vlastitog konzervatora i nekoliko drugih stručnjaka, te urediti prostor za zaštitu kulturnih dobara, koji bi morao biti opremljen zahvaljujući primjerenim financijskim sredstvima,
na razini biskupija trebalo bi ustrojiti tijela za obnove i gradnje, čije bi zadaće bile planiranje, izgradnja, obnova i zaštita svih crkvenih objekata i inventara u pojedinim župama.
(biskupija Đakovačka i srijemska ustrojila je Tijelo za obnove i gradnje)

Crkva, društvo i država moraju biti svjesni svoje velike odgovornosti prema tom vrijednom nasljeđu, koje je danas, samo na kratko vrijeme, povjereno odgovornim osobama. Njihov je zadatak istražiti i štititi ovu povijesnu sakralnu baštinu, naglasiti njenu važnost i predati ga generacijama koje dolaze.

[Početna] [O nama] [Suradnja] [Graditeljstvo] [Izdavaštvo] [Poveznice] [Novosti]