Obnove crkve sv. Nikole biskupa u Sikirevcima

Josip Franc, dipl.ing.građ. & Marina Budimir, dipl.oec. 

… Sredinom 19. stoljeća selo se širi i javlja se potreba za većom crkvom. Napravljena je nova, sada i župna, crkva čijoj je gradnji pomogla i carica Marija Terezija koja je donirala zvono …

1. Povijest Sikirevaca

U plodnoj slavonskoj ravnici, 35 km jugoistočno od Slavonskoga Broda smješteno je selo Sikirevci, između rijeke Save i autoceste. Nalazi se na regionalnom putu u smjeru Slavonskog Šamca, 87 m n/m. [1]

Naziv Sikirevci prvi put se spominje u povijesnim dokumentima 1540. godine kao riječni prijelaz (skela).

Izgled župne crkve u Sikirevcima prije
31. srpnja 1959
(Oluja srušila “lukovicu” zvonika

Drugi spomen je također iz vremena osmanske vladavine 1579.godine, spominje se varoš Sikirevci. (Tapu Defter – popisna lista, nahije Ravna, Požeški sandžak).

Tada je bilo 31 kuća s baštinama.

Nakon oslobađanja od Turaka Sikirevci su bili vojno graničarsko selo.

Od sredine 18. stoljeća selo je urbanizirano ušoravanje– stjerivanje kuća u red

Tu je bilo sjedište 5. kumpanije (satnije), Brodske regimente (pukovnije).

Selo Sikirevci su prigodom kanonske vizitacije 1748. godine imali 41 kuću s 298 odraslih žitelja i 100 djece. Stanovnici su bili vojnici – graničari i seljaci.

Izgled župne crkve u Sikirevcima
1986. godine (Privremeni krov zvonika)

Danas u mjestu ima općina, osnovna škola, pošta, zdravstvena ambulanta, veterinarska ambulanta, rkt. župa sv. Nikole, poljoprivredna zadruga, nekoliko trgovina, ugostiteljski objekti i obrtničke radionice, ali većina se mještana bavi poljoprivredom (stočarstvom, ratarstvom).

Župna crkva, prije obnove, 1984. godine

Medu najstarijim stanovnicima sela najbrojniji su rodovi: Marković, Lučić, Rakitić, Živić, Jarić, Nikolić, Benaković, Dorić, Dimšić,... U selu aktivno rade i brojne udruge mještana u kojima žitelji zadovoljavaju svoje kulturne, sportske i druge potrebe. Najstarija je Dobrovoljno vatrogasno društvo Sikirevci koje je 1998. godine obilježilo 70. obljetnicu. Nogometni klub Sikirevci natječe se u II. ZNL, a 1998. godine je obilježio 50. godišnjicu osnutka. Kulturno umjetničko društvo “Sloga” njeguje izvorni folklor. Aktivni su i članovi Lovačkog društva “Graničar” od 1937 .godine, kao i Sportsko ribolovno društvo “Smuđ”, te Udruga ratara i stočara (konjogojci). [1]

Sikirevci su u novije vrijeme, poznati i zbog izuzetne prirodne kakvoće podzemne vode i velike izdašnosti (crpit će se 1000 l/s iako se možda može i više) crpilište Sikirevci biti osnovno u gradnji Regionalnog vodovoda istočne Slavonije, posebno u 1. etapi. Time će se osigurati vodo­opskrba na velikom prostoru od rubnih dijelova Slavonskog Broda na zapadu do Vinkovaca, Tovarnika, Županje i Gunje na istoku. Crpilište se Sikirevci nalazi u Brodsko – posavskoj županiji, u istoimenoj općini, između državne ceste D7 (koja od mađarske granice preko Belog Manastira, Osijeka i Đakova ide na Slavonski Šamac i granicu Bosne i Hercegovine) i rijeke Save. [2]

Selo je ušorenoga tipa pa se glavne ulice protežu u duljini oko četiri kilometra, a pet poprečnih ulica su mnogo kraće. Kuće i gospodarske zgrade su bile građene po propisima iz doba vojne granice, a danas se grade modernije. Onda je gotovo svaka kuća imala prostrano dvorište u kojemu je bio bunar s đermom, zatim kućari, ambar, pivnica, pekara i jednokatni zidani štagalj ukrašen narodnim ornamentima. Štagalj ima dvije staje, kolnicu i sjenik na katu. U starini, ovi štagljevi bili su drveni, lijepo rezbareni po narodnim motivima.

Župna crkva, obnova pročelja i zvonika

Prema popisu stanovništva iz 1991. godine, selo Sikirevci je imalo oko 2100 stanovnika koji su se uglavnom bavi1i  poljoprivredom, a drugi je dio raznih zanimanja u gradskim centrima. O napretku se1a govori podatak popisa stanovništva iz 1931. godine kada je Sikirevačka općina imala površinu od 49,20 čet. kilometara u kojoj je 8548 katastarskih jutara zemljišta (4873 Ha). Tada se Upravna općina dijeli1a na tri porezne jedinice, selo Sikirevci imalo je 1376 stanovnika s 380 kuća, a Sikirevačko Merolino 20 kuća s 53 žitelja, te selo Jaruge. [1]

Prema popisu iz 2001. godine, broj stanovnika iznosio je 2707.

Nakon Domovinskog rata je ponovna općina ustrojena 1997. godine.

Od 1997. godine Sikirevci su ponovno postali općinskim središtem, koje se sastoji od dva naseljena mjesta, Sikirevaca i Jaruga.

2. Crkva sv. Nikole biskupa

2.1 Povijest župe i crkve

Počeci župe sežu u daleku 1660. godinu, kada su njom upravljali franjevci iz Modriče. Prvi spomen rkt. župe Sikirevci navodi se 1670. godine, kada je biskup Matej Belinić pod turskom vlašću u župi toga naziva obavio krizmu.

Nakon oslobođenja Slavonije od Turaka, posljednji spomen o njoj je iz 1695. Od tada je filijala župe Velika Kopanica. [3]

Kao župa obnovljena je 1789. Prva zidana crkva potječe iz 1776., a sadašnja iz 1848. Već 1701. dolazi do promjene i crkva u Sikirevcima prestaje biti župna, te pripada župi Velika Kopanica.

Obnovljena “lukovica” zvonika

Sredinom 19. stoljeća selo se širi i javlja se potreba za većom crkvom. Napravljena je nova, sada i župna, crkva čijoj je gradnji pomogla i carica Marija Terezija koja je donirala zvono. U crkvi su smještena tri oltara. Glavni je posvećen sv. Nikoli biskupu, zaštitniku od poplava. Jedan od sporednih je posvećen Gospi Snježnoj, zaštitnici od Turaka, a drugi sv. Karlu Boromejskom, zaštitniku od kuge.

Premda je na granici s Bosnom, sama župa u Domovinskom ratu nije stradala.

2.2. Župa danas i obnove crkve

Danas je u župi svećenik Ivan Lukačević, koji je ujedno i dekan velikokopaničkog dekanata.

Nakon njegovog dolaska u župu, 1984. godine, počela je temeljita obnova crkve i župnog dvora.

Sanacija zidova, župnog dvora, 1994. g0dine
(presjecanje kapilarne vlage)

U službi mu pomažu i tri časne sestre sv. Križa. To su duhovna asistentica s. Petra, sakristijanka i orguljašica s. Krunoslava te domaćica sestra Božidara.

Fresco slika Posljednja večera, rad akademskog slikara 1996. godine u  pasidi župne crkve

Župna crkva sv. Nikole biskupa obnavljana je izvana i iznutra. Prema podacima župe (tablica 1) prikazuju se glavni radovi na obnovama crkve u posljednjih dvadesetak godina.

3.Literatura

[1]   Ivan Nikolić, Šokačke kućne zadruge u Sikirevcima & Rodoslovlja, Osijek, 2004.

[2]  Časopis Građevinar 60 (2008)

[3]  www.sikirevci.com

[Početna] [O nama] [Suradnja] [Graditeljstvo] [Izdavaštvo] [Poveznice] [Novosti]

© Gafos d.o.o. - Sva prava pridržana
Zadnja promjena: 14/05/10 01:00